Paragliding na Ravnoj gori
Ravna Gora jedan je od najpopularnijih terena za paragliding u Hrvatskoj. Ovdje se nalaze dva starta za paraglidere i organiziraju državna i svjetska natjecanja. Sjeverni start okrenut je prema Višnjici i njime upravlja klub “Kolibri” dok je južni okrenut prema Trakošćanu i njime upravlja Klub padobranskog jedrenja “Let” iz Ivanca. Za one koji žele iskusiti padobransko jedrenje, Klub padobranskog jedrenja “Let” održava vikend tečajeve i tandem letenje, odnosno letenje u dvoje. Iskusni parajedriličar upravlja jedrilicom, a putnik se nalazi ispred pilota. Idealna aktivnost za osobe željne zabave pune adrenalina.
Klub slobodnog letanja „KSL Kolibri“ Cvetlin
Klub je osnovan 2001. Godine, član je Hrvatskog zrakoplovnog saveza. Organizatori su brojnih natjecanja od kojih su neka: Prvo otvoreno prvenstvo Hrvatske u Preciznom slijetanju parajedrilicom 2003. godine na Ravnoj Gori. Europski kup (2004, 2005, 2006, Svjetski kup 2007, 2008, 2009), te po jedno kolo HR liga-kupa od 2004 – 2018 godine tzv.“ Kolibri Open“ također na Ravnoj Gori. Članovi kluba sudjeluju na brojnim domaćim i međunarodnim natjecanjima.
Sportski centar središnje je mjesto za rekreaciju i sport, u sklopu kojeg se nalaze nogometno igralište s atletskom stazom, pomoćno nogometno igralište, nogometni poligon, tri teniska terena, igralište za odbojku na pijesku, rukometno odnosno malonogometno igralište, teren za minigolf i paintball, boćalište, stolovi za stolni tenis, ruska kuglana te dječje igralište s ljuljačkama i toboganima za najmlađe.
Povezuje slovenska i hrvatska Marijina svetišta među kojima su najpoznatija hodočasnička svetišta Ptujska Gora i Svete gore nad Bistricom ob Sotli u Sloveniji, te Marija Bistrica u Hrvatskoj. Put je dio istoimenog međunarodnog hodočasničkog puta Čenstohova (Poljska) – Levoča (Slovačka) – Mariazell (Austrija) – Ptujska Gora i Svete Gore nad Bistricom ob Sotli (Slovenija) – Marija Bistrica (Hrvatska). Put koji je u Sloveniji dugačak 409 km i Hrvatskoj 393 km namijenjen je hodočasnicima, planinarima, ljubiteljima prirode i kulturne baštine, kao i svima onima koji žele upoznati neotkrivene, zanimljive krajeve.
U Sloveniji se Marijanski hodočasnički put dijeli na zapadni i istočni smjer, te hodočasnicima odnosno putnicima nudi ukupno četiri varijante puta. Oba se smjera nastavljaju kroz Hrvatsku do Marije Bistrice.
Ravna gora (686 m) – planina koja je zauzela najsjevernije predjele Hrvatskog zagorja i smatra se posljednjim ogrankom Južnih Alpa u spuštanju prema Panonskoj nizini. Zanimljiv i dinamičan reljef, raznolika flora i fauna te kulturno – povijesni spomenici cijeli ovaj kraj čine iznimno atraktivnim za posjetitelje. Ravna gora nudi obilje razonode i mogućnost okrepe i noćenja u dva planinarska doma.
Velike pećine, visoke strme stijene 50 – 80 metara, građene od svijetlog vapnenca, atraktivne za slobodne penjače i alpiniste. Na vrhu Velikih pećina nalazi se veliki drveni križ. Prema usmenoj legendi, nesretno zaljubljena plemkinja u lokalnog seljaka, u trenutku očaja, bacila se s toga mjesta. Pogled na mjesto Cvetlin, Haloze.
Kapelica Sveta tri kralja, izgrađena je 1619. godine. Donator izgradnje bio je grof Ivan Drašković, tadašnji vlasnik dvorca Trakošćan. U unutrašnjosti se nalaze izvorno očuvana propovjedaonica i tri oltara.
Tri kralja (681 metar), vrh Ravne gore gdje se nalazi 10,7 metara visoka piramida s koje se pruža prekrasan vidik na cijeli ovaj kraj.
Zupci, skupina šiljastih razlomljenih stijena okruženih šumom. Do njih se nalazi čistina na padini koju paraglajderi koriste kao uzletište.
Balkon, stijena vidikovac u blizini „Filićevog doma“. Pogled na dolinu Bednje, Trakošćan i zagorske planine.
Poučna botaničko – geološka staza, dužine 900 metara, prolazi pod strmim liticama pored zanimljivih geomorfoloških oblika i jedne špilje, kroz četiri biljne zajednice te završava spajanjem na planinarsku stazu na prijevoju kod Hudog duplja.
Planinarski dom „Pusti duh“
Planinarski dom „Pusti duh“ na Ravnoj gori raspolaže kapacitetom od 20 ležajeva (5 spavaćih soba), dnevnim boravkom, kuhinjom i sanitarnim čvorom. Prostrano dvorište pogodno je za različite igre. Opskrbljen je pićima, a hranom prema dogovoru.
Dom je u sezoni (1.3. do 30.10.) otvoren nedjeljom, a u subotu uz najavu. Izvan sezone (01.11. do 28.2.) otvara se po dogovoru za grupe. Domom upravlja Planinarsko društvo „Pusti duh“ Lepoglava, a opskrbnik doma je Damir Kužir.
Planinarski dom ”Filićev dom’
Planinarski dom „Filićev dom“ na Ravnoj gori raspolaže kapacitetom od 70 ležajeva u 16 soba. U sklopu doma nalazi se restoran koji služi kao dnevni boravak, te kuhinja i toalet. Vanjska terasa je natkrivena i ima kapacitet od 60 sjedećih mjesta, a okružena je livadom s klupicama za sjedenje te idealnim mjestom za piknik. Planinarima i izletnicima na raspolaganju je dječje igralište te igralište za nogomet i igre na otvorenom. Dom je otvoren od petka do nedjelje poslijepodne, te opskrbljen hranom i pićem. Domom upravlja Planinarsko društvo “Ravna gora” iz Varaždina.
Ivančica je najviša planina Hrvatskog zagorja (1061 m) koja s Ravnom Gorom okružuje Lepoglavu. Na njezinu vrhu nalazi se piramida visine 9,40 m odakle se pružaju prekrasni vidici prema Hrvatskom zagorju, Prigorju, Međimurju i Sloveniji, sve do Alpa. Na sjeverozapadnom dijelu vrha planine nalazi se vidikovac ”Stričevo” s impresivnim pogledom na Ivanec, Ivanečku kotlinu, Varaždin i Međimurje, a za lijepa vremena pruža se vidik sve do Balatona. Na planini se nalaze planinarski dom ”Josip Pasarić”, uređeno uzletište za paraglidere, skijaška staza te brojne planinarske staze, špilje, stijene i izvori, čime Ivanščica osim izletničkog turizma ima mogućnost za razvitak avanturističkog i lovnog turizma.
Šumska vila
Jedna od najpoznatijih legendi vezana je uz zagonetni spomenik smješten u istočnom lepoglavskom području, na obroncima Ivanščice. Tajanstveni kameni oltar skriven u šumi, prema legendi, ostatak je crkvice koja se u davna vremena nalazila na tom području. Međutim, kako su ljudi bili pokvareni i zli, došli su anđeli i crkvicu odnijeli u Murpag, ostavivši kameni oltar. Budući da su šume planine Ivanščice čuvale vile, šetačka staza koja vodi do kamenog oltara nazvana je Šumska vila. Staza dužine oko 5 km vodi kroz šumu i po vinogorju, pokraj slapa Masni kamen i potoka Vukovec, do zagonetnog kamena gdje šetači pronalaze mjesto za odmor svoga tijela i duše.
Vilinska špica
Vilinska špica jedan je od najviših vrhova Ivanščice iznad Lepoglave te s vrha visine 726 m pogled doseže dolinu rijeke Bednje, Ravnu goru, Lepoglavu i putuje dalje prema Varaždinu. Do vrha zagonetnog imena vodi dinamična šumska staza duljine 13 km koju koriste planinari i biciklisti za uživanje u ljepotama čiste prirode. Uz stazu se nalazi nekoliko odmorišta, pečina, te mnogo izvora bistre pitke vode od kojih su najpoznatiji Zmržnjak, Maksova vrela i Bračkova pečina. Početak staze u južnom je dijelu Lepoglave i prolazi kroz nekadašnji kamenolom Vudelje ili kroz Šumec sa suprotnog kraja Lepoglave. Svake godine organizira se nekoliko pohoda i brdskih utrka na Vilinsku špicu.
Pomozite oblikovati budućnost Lepoglave!
Ispunite anketu i sudjelujte u izradi Plana upravljanja destinacijom.
If you’re not fluent with English, we also have some basic informations translated in Slovenian, German, Italian and Polish.
