Tel: +385 (0)42 494 317                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  Dokumenti

Crkve i kapelice na području Grada Lepoglave.

Crkva Bezgrešnog začeća blažene Djevice Marije

Gradnja crkve započela je oko 1400. godine s dolaskom pavlina u Lepoglavu, a posvećena je 1415. godine. Crkva i samostan stradali su 1481. godine u prodoru Turaka, a ponovnu obnovu crkve pomaže hrvatski ban Ivaniš Korvin koji je i sahranjen ispod glavnog oltara 1504. godine. Crkva je barokizirana gotička građevina. Unutrašnjost crkve bogata je baroknim namještajem, drvorezbarijom, baroknim oltarima i freskama Ivana Krstitelja Rangera. Svetištem crkve dominira barokni oltar iz 18. stoljeća koji je djelo pavlina Alekseja Königera i fratra Klemensa koji je izradio tabernakul. Zidovi i svod crkve oslikani su freskama Ivana Rangera, a na koru se nalazi jedna od njegovih najljepših slika koja prikazuje prizor iz knjige Otkrivenja – janje na knjizi od 7 pečata, a klanja mu se 24 staraca odjevena u bogato ruho, koji u rukama drže harfe i kupe. Crkva posjeduje vrlo vrijedne orgulje koje je dao izraditi Pavao Ivanović, mehaničke su s deset registara i skladnog baroknog zvuka te se koriste za koncerte Varaždinskih baroknih večeri.

Nakon ukinuća rada 1786. godine, crkva postaje župna pa na njoj više nije bilo većih građevinskih zahvata, a dio umjetnina je nakon odlaska pavlina prenesen u Beč, Budimpeštu, Varaždin i Zagreb. Crkva je teško oštećena u potresu 1880. godine, a u Drugom svjetskom ratu zaprijetio joj je požar 1943. godine kada je u partizanskoj akciji oslobađanja zatvorenika iz zatvora zapaljeno istočno krilo samostana (tada zatvora).Prilikom povlačenja Nijemaca 1945. godine, crkva, zapadno krilo samostana i Gostinjac su stradali u eksploziji streljiva koje su Nijemci zapalili u blizini Šumeca. U oba slučaja crkva je spašena zahvaljujući župniku Ferdinandu Krčmaru. Nakon premještanja bl. kardinala Alojzija Stepinca iz Lepoglave u Krašić, komunističke vlasti su 1952. godine zatvorile crkvu i pretvorile je u magazin. Gotovo 30 godina bila je zatvorena i prepuštena zubu vremena, da bi ipak sedamdesetih godina prošlog stoljeća prve restauratorske radove započeli službenici Restauratorskog zavoda iz Beograda. Osamostaljenjem Hrvatske započeli su opsežni i temeljiti radovi na sanaciji crkve. Od 1990. godine crkva je ponovo otvorena za vjernike. 2001. godine Kaznionica u Lepoglavi predala je u posjed pavlinski samostan Varaždinskoj biskupiji s ciljem povezivanja crkve i samostana u jedinstven kompleks.


Informacije:
Župni dvor - RKT župa Blažene Djevice Marije
Trg 1. hrvatskog sveučilišta 3
42250 Lepoglava
Župni dvor
Tel. +385 (0)42 792 – 566

 

Župna crkva Sv. Bartola Apostola u Kemenici

Župna crkva u Kamenici podignuta je 1640. godine. Posvetio ju je 1641. godine zagrebački biskup Benedikt Vinković. Crkva je jednobrodna barokna građevina, dugačka 29 metara, široka 9 metara, a visoka do 10 metara. Na pročelju crkve nalazi se visok zvonik od 32 metra, a s desne strane svetišta je sakristija. Crkva posjeduje kasno barokno-klasicistički inventar. Glavni oltar i oltar Majke Božje nabavljen je 1799. godine, a oltar Sv. Križa 1803. godine. Današnji oltar Sv. Donata postavljen je 1786. godine s patrocinijem Sv. Marije. 1816. godine nabavljen je kip Sv. Donata. Oltar je obojio i pozlatio 1819. godine Franjo Faichtinger. Propovjedaonica je postavljena 1786. godine, a krstionica 1816. godine. Orgulje su 1844. godine nabavljene kod varaždinskog graditelja Ignaca Pettera. Današnji toranj sagrađen je 1850. godine čime je crkva dobila današnji izgled. Kako oltari, propovjedaonica i krstionica potječu iz istog vremenskog razdoblja, uređenje crkve pruža skladan dojam kasnobarokno – klasicističkog stilskog razdoblja. Prije današnje župne crkve u Kamenici je bila i stara crkva Svih Svetih, a vizitator je 1639. godine zabilježio da ima kupolu, pet okruglih niša od kojih je jedna sakristija, te da je pokrivena na talijanski način. Smatra se da bi mogla biti renesansna ili čak romanička. Srušena je 1726. godine i na njenom mjestu je sagrađena današnja sakristija. Ispred stare crkve je stajao je gotički toranj, koji je srušen 1823. godine.

 

Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Višnjici

Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Višnjici sagrađena je u periodu od 1640. do 1666. godine. Do 1705. godine bila je filijalna kapela župe Kamenica, a 1705. godine teritorij župe Višnjica odvojen je od Kamenice, pa je kapela postala župna crkva. Crkva je produljena kod svetišta i pročelja u razdoblju od 1722. – 1725. godine. 1738. godine crkvi je dozidana kapela Svetog Josipa sa zapadne strane, a 1751. godine sagrađen je i novi toranj. Istočna kapela Svetog Valentina sagrađena je 1754. godine, a konačni izgled crkva je dobila 1794. godine, kada je dograđeno predvorje. Crkva je oslikana osobito lijepim freskama, koje su rad Rangerove slikarske radionice. Freske prikazuju motive iz Biblije, te mučenike i svetce. Freske su nastale u razdoblju od 1768. – 1796. godine.

 

Kapelica Majke Božje Snježne – Kamenica

Na brežuljku Jelenec iznad Kamenice nalazi se Kapela Majke Božje Snježne. Kapelica se na ovom mjestu prvi puta spominje 1639. godine,  porušena je 1742. godine, te je započeta  izgradnja nove. Svetiše je bilo prvo dovršeno pa ga je 1751. godine oslikao Ivan Krstitelj Ranger, koji je na apsidi svetišta izveo monumentalnu slikanu arhitekturu oltara. Kapelica posjeduje i vrijedan sakristijski oltar iz 1751. godine, djelo pavlinskog majstora iz Lepoglave. Orgulje u kapeli su prenijete iz župne crkve, a kupljene u drugoj polovici 18. stoljeća iz dokinutog samostana Elizabetanki u Grazu.

 

Kapelica Sv. Juraja - Purga

Kapela Sv. Jurja sagrađena je 1749. godine. Njezina unutrašnjost predstavlja vrhunac Rangerova stvaralaštva, a među vrhunskim dometima njegova iluzionističkog slikarstva naročito se ističe središnja slika s motivom Sv. Jurja koji ubija zmaja. Na žalost, slika u cjelini nije dostupna oku posjetitelja jer je skriva oltar. Neke Rangerove slikarije u kapeli Sv. Jurja inspirirane su grčkom mitologijom (na jednoj je slici Flora, grčka božica cvijeća) i po svom slavljenju života odudaraju od uobičajene motive Rangerova doba. Dobri poznavatelji Rangerova slikarstva vjeruju da je umjetnik osobito vezan uz tu kapelu te da je u njoj želio biti sahranjen.

 

Kapelica Sv. Ivana - Gorica

U 17. stoljeću sagrađena je kapelica Sv. Ane, a 1727. godine obnovljena je u baroknom stilu i posvećena petnaestorici svetih Ivana. Zidovi kapele oslikani su slikama pavlina Ivana Krstitelja Rangera. Smatra se da je u kapelici Sv. Ivana Krstitelja

Ranger počeo svoje stvaralaštvo u Lepoglai.